Danas se navršava 13 godina od početka hrvatske vojne akcije "Oluja" u kojoj je učestvovalo 138.500 vojnika, a čiji je epilog...

... egzodus više od 250 hiljada Srba sa područja Republike Srpske Krajine.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo iz Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Kolone izbjelica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji, izložene čestim napadima hrvatskih snaga.

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine u 4 sata poslije ponoći. Hrvatskoj vojsci i policiji do totalne pobjede trebalo je samo četiri dana. Akcija je počela napadom na takozvane sektore Sjever i Jug na frontu dugom 700 kilometara. Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba na 30 taktičkih smjerova u bjelovarskom, zagrebačkom, karlovačkom, gospičkom i splitskom području.

Stanovništvo koje je izbeglo pred snažnom hrvatskom ofanzivom doživelo je tu vojnu akciju kao jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ. Prema nekim podacima, s obzirom na to da preciznih podataka još nema, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo oko 700 civila. Dokumentaciono informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.205 civila, medju njima 522 žene i 12 djece.

U noći izmedju 3. i 4. avgusta američke vazduhoplovne snage su bombardovale dva radara snaga krajiških Srba, samo par sati prije početka operacije Oluje. Iako su zvanično poricali umješanost u „Oluji“, američke snage su aktivno podržavale ovu operaciju etničkog čišćenja. Američka oprema je korišćena za ometanje srpskih komunikacija, tako da je komandni sektor bio potpuno odsečen. Akcija je počela napadom na takozvane sektore Ssever i Jug na frontu dugom 700 kilometara. Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba na 30 taktičkih smjerova u bjelovarskom, zagrebačkom, karlovačkom, gospičkom i splitskom području. Dubina prodora hrvatskih oružanih snaga tada je već bila od 5 do 15 kilometara. Hrvatska 4. i 7. brigada je probila kroz srpski front i ubrzo zauzela Knin i veći deo Dalmacije 5. avgusta.

U Hrvatskoj je 5. avgust praznik, koji se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji dijelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. taj dan se obilježava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.

Za zločine počinjene tokom operacije "Oluja" Haški tribunal je 26. jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant operacije "Oluja". Gotovina je od tada bio u bjekstvu. Uhapšen je u Španiji 7. decembra 2005. i izručen Haškom tribunalu.

U martu 2004. Tribunal u Hagu otpečatio je optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, koje ih terete po ličnoj i komandnoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja tokom i poslije operacije "Oluja", poslije čega su oni dobrovoljno otputovali u Hag. Nekoliko mjeseci kasnije dvojica generala su izmijenjenom i dopunjenom optužnicom optužena za progon, deportacije i prisilno premještanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana djela i okrutan tretman.

U proširenoj optužnici kao učesnici u tom zločinačkom poduhvatu navode se i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, zapovjednik operacije "Oluja" general Ante Gotovina, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske Zvonimir Červenko i njegov prethodnik Janko Bobetko. Od navedenih jedino je Gotovina živ. Optužnica protiv Gotovine je odlukom Pretresnog vijeća Haškog tribunala spojena s optužnicom druge dvojice generala, Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem.

Mjesec dana ranije Haški tribunal objelodanio je imena još sedmorice hrvatskih zvaničnika koji su bili "članovi udruženja zločinačkog poduhvata protjerivanja Srba iz Hrvatske" (bivši hrvatski ministri Jure Radić i Ivan Jarnjak, šef tajne službe Markica Rebić i generali Mate Laušić, Miljenko Crnjac, Rahim Ademi i Mirko Norac).

(BLLIVE)

< Prethodna		Slijedeća >